NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Priopćenje s 8. plenarnog zasjedanja HBK
Zasjedanje je održano u Zagrebu od 10. do 12. listopada 1995. Naglašeno je kako "živimo u vremenu kad nam se prognanici vraćaju svojim kućama, kad smo pred zadatkom duhovne i materijalne obnove naše domovine. Nalazimo se pred pitanjima kako liječiti rane ne samo tijela nego i duše".

U prostorijama nadbiskupskog dvora u Zagrebu od 10. do 12. listopada održano je osmo plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije na kome su sudjelovali svi hrvatski biskupi osim dubrovačkog biskupa Želimira Puljića koji je bio zapriječen. Ovom zasjedanju je također prisustvovao apostolski nuncij Giulio Einaudi te članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, kardinal Vinko Puljić i mostarski biskup Ratko Peric. Biskup se Komarica, kao sto je javnosti poznato, još uvijek nalazi u svojevrsnom kućnom pritvoru te nije mogao doći. Na večem dijelu zasjedanja sudjelovao je i delegat Talijanske biskupske konferencije, trsćanski biskup Lorenzo Bellomi.

Na početku je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije kardinal Kuharić pozdravio prisutne članove ističuči da se ovo zasjedanje odvija u vremenu nakon "Oluje", nakon sto je Hrvatska oslobodila veči dio svoga okupiranog teritorija. Nova situacija, istaknuo je kardinal Kuharić, donosi i neke nove realnosti. Ponajprije "živimo u vremenu kad nam se prognanici vraćaju svojim kućama, kad smo pred zadatkom duhovne i materijalne obnove naše domovine. Nalazimo se pred pitanjima kako liječiti rane ne samo tijela nego i duše". Potom je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije izvijestio biskupe o tijeku projekta Crkve u Hrvata koji se odnosi na sustavno snimanje faktičkog stanja sakralnih objekata na slobodnim područjima Hrvatske te o planu izdavanja monografije o stanju sakralnih objekata u Republici Hrvatskoj.

Jedna od važnijih tema prvog dana zasjedanja bila je tema priprave za Veliki jubilej godine 2000. Predsjednik Središnjeg odbora za animaciju velikog Jubileja, krčki biskup mons. Josip Bozanić dao je prikaz smjernica Papine enciklike "Tertium millenio adveniente" tumačeči ideje i faze priprema za ovaj jubilej. Potreba je, istaknuli su hrvatski biskupi, pripremu Crkve u Hrvata za ovaj jubilej napraviti kroz svojevrsnu analizu povijesti hrvatskog naroda, osobito od dolaska komunizma na vlast pa do današnjih dana. Ta analiza treba poći od činjenice da je Crkva kod nas prolazila kroz mučeništvo ali se događao i otpad od vjere. U tom vremenu osobito je značajna velika devetnica slavlja 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata od Solina 1976, do Marije Bistrice 1984. Potrebno je također proučiti i posvjestiti teološku i pastoralnu stranu tih događaja. Posebno važan događaj naše Crkve je Papin pohod Hrvatskoj 1994. Papine poruke trebaju biti polazište programa našeg pastorala u ovoj pripremi. Glavne ideje Papine poruke, na kojima se po mišljenju biskupa treba posebno zaustaviti su: pomirenje, praštanje i ekumenizam.

Priprava bi trebala imati nekoliko težista. Jedan je od prioriteta, istaknuli su biskupi, izgradnja naših vjerskih zajednica po povratku prognanika. Duhovna obnova treba zahvatiti sve; počevši od svećenika, redovnika, redovnica pa do Kristovih vjernika laika. Naglašeno je kako ovo razdoblje treba biti usredotočeno na intenzivniji odgoj i formaciju našeg laikata. Na organizacijskom planu zaključeno je da osim Središnjeg odbora, koji se sastoji od tri biskupa, treba ući po jedan predstavnik iz svake dijeceze te predstavnik Konferencije viših redovničkih poglavara i predstavnica Unije viših redovničkih poglavarica. Svaka dijeceza treba organizirati svoj vlastiti odbor na čelu s biskupom.

U programu pripreme za Veliki jubilej je i hodočašće mladih koje ce se organizirati u Splitu 11. do 12. svibnja 1996. Na ovom zasjedanju dan je izvještaj o formiranju mješovite komisije biskupa i viših redovničkih poglavara i poglavarica. U tu komisiju izabrana su tri biskupa Hrvatske biskupske konferencije a Biskupska konferencija BiH ce također imati svoja tri predstavnika. Sarajevski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić izvijestio je hrvatske biskupe o situaciji u svojoj nadbiskupiji i teškom stanju u kome se nalaze Hrvati katolici u banjolučkom području skupa sa svojim biskupom i svećenicima.

Problematika župne kateheze i katoličkog vjeronauka u školi bila je i ovaj puta tema na zasjedanju biskupa.

Tema razgovora bili su i nacrti ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Članovi biskupske Komisije izvijestili su Sabor o daljnjim koracima koji su učinjeni na tom području.
Razmotren je nacrt Statuta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta i pitanje definiranja statusa nastavno-znanstvenih instituta pri Katoličkome bogoslovnom fakultetu. O toj su točki biskupi raspravljali na razini potreba Crkve u sadašnjem hrvatskom društveno-kulturnom kontekstu uzimajući u obzir crkvenopravne i državnopravne propise.

Tijekom ovog zasjedanja gosti hrvatskih biskupa bili su delegati "Kirche in Not" koji su izvjestili hrvatske biskupe o svom karitativnom djelovanju tijekom proteklih godina domovinskog rata .

Večinu tema i stavova ovoga trodnevnog zasjedanja biskupi su izrekli u svojim dvjema porukama: u poruci svima vjernicima i zasebnoj izjavi o situaciji u banjolučkoj biskupiji, katolicima Hrvatima u Vojvodini, i na području kotorske biskupije.

Prvog dana zasjedanja biskupi su po uobičajenoj tradiciji, slavili koncelebriranu misu koju je predvodio zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK kardinal Franjo Kuharić a propovijedao je zadarski nadbiskup koadjutor mons. Ivan Prenđa. U srijedu 11. listopada svi članovi Biskupske konferencije bili su na prisutni na promociji zbornika "Zagrebačka biskupija Zagreb 1094-1994."

Tajništvo HBK

 

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured