Objavljen hrvatski prijevod sažetog izvješća sinodalne skupštine „Sinodalna Crkva u poslanju“

Na našim mrežnim stranicama krajem siječnja objavljen je prijevod na hrvatski jezik sažetog izvješća „Sinodalna Crkva u poslanju“ s prvog zasjedanja XVI. redovne opće skupštine Biskupske sinode koje je održano od 4. do 9. listopada 2023. u Rimu.

Nakon otvaranja sinodskog procesa 9. listopada 2021. godine, sve su se Crkve, iako različitim tempom, uključile u proces slušanja koji je imao biskupijske, nacionalne i kontinentalne etape, čiji su rezultati ugrađeni u odgovarajuće dokumente. Ovo zasjedanje u listopadu 2023. u Rimu otvorilo je „etapu u kojoj cijela Crkva prima plodove ovog savjetovanja kako bi u molitvi i dijalogu razaznala putove koje Duh traži od nas da njima idemo“, navodi se u uvodu teksta Sažetog izvješća. Ova etapa trajat će do listopada 2024. godine, kada će drugo zasjedanje skupštine dovršiti svoj rad i ponuditi ga Rimskom biskupu.

Voljom Svetoga Oca, na skupštini su se zajedno s biskupima i oko njih okupili i drugi članovi Božjega naroda. Biskupi, ujedinjeni među sobom i s Rimskim biskupom, očitovali su Crkvu kao zajedništvo Crkava. Laikinje i laici, redovnici i redovnice, đakoni i svećenici bili su s biskupima svjedoci procesa koji želi zahvatiti cijelu Crkvu i sve u Crkvi. Podsjetili su kako skupština nije izoliran događaj, nego sastavni dio i neophodan korak sinodskog procesa. U mnogostrukosti istupa i pluralnosti stajališta odjeknulo je iskustvo Crkve koja uči stil sinodalnosti i traži najprikladnije oblike za njezino ostvarenje.

Među ostalim članovima opće Crkve, na zasjedanju sinodalne skupštine u listopadu 2023. sudjelovali su trojica hrvatskih biskupa: zagrebački nadbiskup metropolit Dražen Kutleša, kojega je članom Sinode imenovao papa Franjo, zatim predstavnik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić i predstavnik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić. Na skupštini su među ostalima bili i mons. Severino Dianich, teolog rođen u Rijeci te kardinal hrvatskih korijena čikaški nadbiskup Blase Joseph Cupich, koje je također pozvao papa Franjo.

„Cijeli hod, ukorijenjen u predaji Crkve, odvija se u svjetlu koncilskog nauka. Drugi vatikanski koncil bio je zapravo kao sjeme posijano u njivu svijeta i Crkve. Svakodnevan život vjernika, iskustvo Crkava u svakom narodu i kulturi, višestruka svjedočanstva svetosti, promišljanja teologa – bili su tlo na kojem je on klijao i rastao. Sinoda 2021. – 2024. nastavlja crpiti energiju toga sjemena i razvijati njegov potencijal. Sinodski hod zapravo provodi ono što je Koncil naučavao o Crkvi kao otajstvu i Božjem narodu pozvanom na svetost. On uvećava doprinos svih krštenika, u raznolikosti njihovih poziva, prema boljem razumijevanju i prakticiranju evanđelja. U tom smislu predstavlja pravi čin daljnje recepcije Koncila, koji produljuje njegovo nadahnuće i ponovno pokreće njegovu proročku snagu za današnji svijet“, navodi se nadalje u uvodu dokumenta.

Tekst Sažetog izvješća strukturiran je u tri dijela. Prvi dio ocrtava „Lice sinodalne Crkve“, iznoseći teološka načela koja osvjetljavaju i temelje sinodalnosti. Ovdje se pojavljuje stil sinodalnosti kao način postupanja i djelovanja u vjeri koja proizlazi iz kontemplacije Trojstva te osnažuje jedinstvo i raznolikost kao crkveno bogatstvo. Drugi dio naslovljen „Svi učenici, svi misionari“ bavi se svima koji sudjeluju u životu i poslanju Crkve i njihovim relacijama. U ovom se dijelu sinodalnost predstavlja uglavnom kao zajednički hod Božjeg naroda i kao plodan dijalog karizmi i ministerija u službi dolaska Kraljevstva. Treći dio nosi naslov „Tkati poveznice, izgrađivati zajednicu“. Ovdje se sinodalnost pojavljuje uglavnom kao skup procesa i mreža raznih tijela koji omogućuju uzajamnu razmjenu Crkava i dijalog sa svijetom.

U svakom se od tri dijela pojedinačna poglavlja objedinjuju sukladnosti ili konvergencije, pitanja koja treba razmotriti te prijedloge koji su proizašli iz dijaloga. „Sukladnosti identificiraju utvrđene točke koje orijentiraju refleksiju: one su poput karte koja nam omogućuje da se orijentiramo u hodu i ne izgubimo put. Pitanja koja treba razmotriti sažimaju teme za koje je potrebno nastaviti teološko, pastoralno i kanonsko proučavanje: one su poput raskrižja na kojima valja zastati kako bismo bolje razumjeli smjer kojim trebamo ići. Prijedlozi pak ukazuju na moguće putove kojima valja ići: jedni se predlažu, drugi preporučuju, treći se zahtijevaju s više snage i odlučnosti“.

„U idućim mjesecima biskupske konferencije i hijerarhijske strukture Istočnih katoličkih Crkava, djelujući kao poveznica između mjesnih Crkava i Glavnog tajništva Sinode, imat će važnu ulogu u razvoju naših refleksija. Polazeći od postignutih konvergencija, pozvani su usredotočiti se na najrelevantnija i najžurnija pitanja i prijedloge, potičući njihovo teološko i pastoralno produbljivanje te ukazujući na mogućnosti njihove kanonske primjene. Nosimo u svojim srcima želju, potkrijepljenu nadom, da će klima uzajamnoga slušanja i iskrenoga dijaloga, koju smo iskusili u danima zajedničkog rada u Rimu, zračiti u našim zajednicama i diljem svijeta, u službi rasta dobrog sjemena Božjega kraljevstva“, poručuje se na koncu uvoda u dokument sažetog izvješća „Sinodalna Crkva u poslanju“.

Sadržaj dokumenta „Sinodalna Crkva u poslanju“ podijeljen je na ukupno 20 kratkih poglavlja, a u nastavku donosimo njegov pregled:

UVOD

PRVI DIO – LICE SINODALNE CRKVE

  1. Sinodalnost: Iskustvo i razumijevanje
  2. Okupljeni i od Trojstva poslani
  3. Ulazak u zajednicu vjere: Kršćanska inicijacija
  4. Siromašni, protagonisti hoda Crkve
  5. Crkva »iz svakoga plemena, jezika, puka i naroda«
  6. Tradicije Istočnih Crkava i Latinske Crkve
  7. Na putu prema jedinstvu kršćana

DRUGI DIO – SVI UČENICI, SVI MISIONARI

  1. Crkva je poslanje
  2. Žene u životu i poslanju Crkve
  3. Posvećeni život, laička društva i pokreti: karizmatičan znak
  4. Đakoni i prezbiteri u sinodalnoj Crkvi
  5. Biskup u crkvenoj zajednici
  6. Rimski biskup u Biskupskom zboru

TREĆI DIO – TKATI POVEZNICE, IZGRAĐIVATI ZAJEDNICU

  1. Sinodalan pristup formaciji
  2. Crkveno razlučivanje i otvorena pitanja
  3. Za Crkvu koja sluša i prati
  4. Poslanje u digitalnom okruženju
  5. Participativna tijela
  6. Grupiranja Crkava unutar zajedništva cijele Crkve
  7. Biskupska sinoda i crkvene skupštine

NASTAVAK PUTA

print

Povezane objave

Primopredaja službe ravnatelja Hrvatske katoličke mreže

Tiskovni ured HBK

Pobjednici Državnog natjecanja iz vjeronauka posjetili HBK

Tiskovni ured HBK

Mons. Ante Jozić imenovan nuncijem u Bjelorusiji

Tiskovni ured HBK