PRAVILNIK O RADU I USTROJU
POVJERENSTVA HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE
ZA ZAŠTITU MALOLJETNIKA I RANJIVIH OSOBA
Osnivanje
Članak 1.
Povjerenstvo za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba osnovao je Sabor Hrvatske biskupske konferencije na zasjedanju održanome 8. lipnja 2020. godine, sukladno članku 19. Statuta Hrvatske biskupske konferencije.
Svrha
Članak 2.
Povjerenstvo za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba (dalje: Povjerenstvo) jest specijalizirano tijelo koje omogućuje i provodi djelatnost zaštite maloljetnika i ranjivih osoba u ime Hrvatske biskupske konferencije (dalje: HBK) te djeluje kao kvalificirana podrška ustanovama posvećenog života i družbama apostolskog života koje djeluju na području mjerodavnosti HBK, kao i udrugama i drugim crkvenim pravnim osobama, te crkvenim pokretima i stvarnostima na njezinu području.
Zadaci
Članak 3.
Zadatak je Povjerenstva, u suradnji s drugim tijelima HBK:
a) savjetovati i podržavati promicanje zaštite maloljetnika i ranjivih osoba kako od strane HBK, tako i od strane pojedinačnog biskupa, mjerodavnih poglavara ustanova posvećenog života i družbi apostolskog života, kao i onih koji zastupaju crkvene pravne osobe djelujući u njihovo ime, te onih koji su po pravu ili po naravi stvari zastupnici ili voditelji određenog crkvenog pokreta ili stvarnosti;
b) promicati i pratiti djelatnost metropolijskih ureda za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, te biskupijskih povjerenika za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba;
c) proučavati i predlagati sadržaje koji podižu razinu svijesti, znanja i odgovornosti o zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba, zatim programe obrazovanja o mjerama i učinkovitim oblicima te zaštite maloljetnika i ranjivih osoba, te općenito sadržaje koji promiču jačanje kulture zaštite maloljetnika i ranjivih osoba unutar crkvenih zajednica, doprinose rastu ozračja sigurnosti crkvenih mjesta koja posjećuju maloljetnici i ranjive osobe, te podizanje svijesti svih pastoralnih djelatnika i sprječavanje bilo kakvog oblika zlostavljanja;
d) pružati informacije, praktične upute, mjere za postupanje i sve ostalo što je potrebno za ostvarenje svrhe iz članka 2. ovoga Pravilnika;
e) predlagati prikladne oblike preventivnih mjera u svrhu pomoći roditeljima i skrbnicima maloljetnika i ranjivih osoba, kao i pastoralnim djelatnicima, klericima ili laicima, kako bi mogli raspoznati znakove zlostavljanja i primijeniti odgovarajuće mjere zaštite;
f) pripremiti posebne odgojne programe koji bi se provodili u sjemeništima i kućama odgoja s posebnim naglaskom na one koji se spremaju za primanje svetih redova, uključujući i njihovu trajnu formaciju.
Ustroj
Članak 4.
Povjerenstvo čine:
a) predsjednik
b) tajnik
c) članovi po samom pravu
d) imenovani članovi.
Predsjednik
Članak 5.
(1) Predsjednika Povjerenstva imenuje Sabor HBK iz reda članova HBK.
(2) Služba predsjednika traje pet godina, uz mogućnost obnove mandata.
(3) Predsjednik Povjerenstva saziva i predsjeda sjednicama Povjerenstva te potvrđuje dnevni red.
(4) Predsjednik Povjerenstva dostavlja Saboru HBK godišnje izvješće o stanju, provedenim aktivnostima Povjerenstva, kao i o svim ostalim pitanjima koja se odnose na područje zaštite maloljetnika i ranjivih osoba.
Tajnik
Članak 6.
(1) Sabor HBK imenuje tajnika Povjerenstva.
(2) Služba tajnika traje pet godina, uz mogućnost obnove mandata.
(3) Tajnik može biti svećenik, član ustanove posvećenog života ili laik, a u svakom slučaju osoba koja je spremna na predano i stručno djelovanje u svrhu obavljanja djelatnosti iz članka 2. ovoga Pravilnika.
(4) Tajnik provodi i usklađuje djelatnost Povjerenstva, brine se o odnosu i suradnji s tijelima iz ustroja HBK, te po potrebi predsjeda sjednicama Povjerenstva u svojstvu zamjenika predsjednika Povjerenstva.
Članovi
Članak 7.
(1) Voditelji metropolijskih ureda za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba članovi su Povjerenstva po samom pravu.
(2) Sabor HBK kao članove Povjerenstva imenuje predloženog:
– predstavnika Hrvatske redovničke konferencije
– predstavnika Vijeća HBK za život i obitelj
– predstavnika Vijeća HBK za laike
– osobe koje svojim stručnim znanjima mogu pridonijeti podizanju kvalitete zaštite maloljetnika i ranjivih osoba, s posebnim naglaskom na stručnjake laike iz područja civilnog (osobito obiteljskog i kaznenog) prava, psihološke i medicinske zaštite djece i ranjivih osoba, te komunikacijskih znanosti.
(3) Mandat članova Povjerenstva traje pet godina, uz mogućnost obnove.
Način rada
Članak 8.
(1) Povjerenstvo se sastaje na plenarnom zasjedanju najmanje dva puta na godinu, ili kad god predsjednik Povjerenstva to smatra potrebnim u svrhu suočavanja s žurnim pitanjima iz djelatnosti Povjerenstva.
(2) Povjerenstvo djeluje u suradnji s drugim tijelima HBK te u suradnji s Papinskim povjerenstvom za zaštitu maloljetnika.
(3) Povjerenstvo neposredno i trajno razmjenjuje podatke i pruža potrebne upute:
– biskupijskim povjerenicima za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba
– metropolijskim uredima za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.
(4) Povjerenstvo može koristiti stručne usluge specijaliziranog Centra za zaštitu djece (Centre for Child Protection) Papinskog sveučilišta Gregoriana i drugih nacionalnih te međunarodnih tijela i institucija s priznatom stručnošću u području zaštite djece i ranjivih osoba, kao i usluge pojedinačnih stručnjaka za određena područja te zaštite.
Završne odredbe
Članak 9.
Uz Povjerenstvo ustanovljeno ovim Pravilnikom, neka se ustanove, prema vlastitim pravilima sadržanim u Smjernicama objavljenima uz ovaj Pravilnik, i Metropolijski uredi za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, te služba Biskupijskog povjerenika za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.
Ovaj Pravilnik i Smjernice stupaju na snagu danom objave na mrežnoj stranici HBK.
SMJERNICE ZA OSNIVANJE
METROPOLIJSKIH UREDA
ZA ZAŠTITU MALOLJETNIKA I RANJIVIH OSOBA
I
IMENOVANJE
BISKUPIJSKIH POVJERENIKA
ZA ZAŠTITU MALOLJETNIKA I RANJIVIH OSOBA
METROPOLIJSKI URED
ZA ZAŠTITU MALOLJETNIKA I RANJIVIH OSOBA
Metropolijski uredi za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba (dalje: Metropolijski uredi) pružaju potporu u pogledu zaštite maloljetnika i ranjivih osoba dijecezanskim biskupima iz metropolije, kao i mjerodavnim poglavarima i poglavaricama ustanova posvećenog života i družbi apostolskog života koji djeluju na području metropolije, zatim onima koji zastupaju crkvene pravne osobe djelujući u njihovo ime na području metropolije, te onima koji su po pravu ili po naravi stvari zastupnici ili voditelji određenoga crkvenog pokreta ili stvarnosti s djelovanjem na području metropolije.
Osnivanje
U svim metropolijama na području HBK osnivaju se metropolijski uredi za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.
Metropolijski uredi u svojemu djelovanju odgovaraju dijecezanskim biskupima metropolije.
Zadarska nadbiskupija priklanja se radu Metropolijskog ureda za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba Splitske metropolije, a Vojni ordinarijat radu Metropolijskog ureda Zagrebačke metropolije s mogućnošću priklanjanja radu drugih metropolijskih ureda u pojedinačnim slučajevima, ako to nalaže blizina zahtjeva zaštite maloljetnika i ranjivih osoba.
Ustroj
Metropolijski ured ima:
a) predsjednika
b) tajnika
c) biskupijske povjerenike za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba
d) predstavnika muških i predstavnicu ženskih ustanova posvećenog života s područja metropolije
e) osobe koje svojim stručnim znanjima mogu pridonijeti podizanju kvalitete zaštite maloljetnika i ranjivih osoba, s posebnim naglaskom na laike s područja civilnog (posebno obiteljskog i kaznenog) prava, psihološke i medicinske zaštite djece i ranjivih osoba, te komunikacijskih znanosti.
Predsjednik
Predsjednika Metropolijskog ureda, koji može biti svećenik, član ustanove posvećenog života ili laik, imenuju metropolit uz prethodnu suglasnost biskupa metropolije, vodeći se, koliko je moguće, kriterijem stručnosti predsjednika u području zaštite maloljetnika i ranjivih osoba.
Služba predsjednika traje pet godina, uz mogućnost obnove mandata.
Predsjednik Metropolijskog ureda provodi i usklađuje djelatnost Metropolijskog ureda prema mjerodavnim pravnim propisima i uputama biskupa metropolije, saziva i predsjeda sjednicama Metropolijskog ureda, te prema potrebi može zatražiti stručno mišljenje Povjerenstva za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.
Predsjednik Metropolijskog ureda dostavlja dijecezanskim biskupima metropolije godišnje izvješće o stanju, djelatnostima Metropolijskog ureda, te o mogućim novim pitanjima iz područja zaštite maloljetnika i ranjivih osoba.
Tajnik
Metropolit, uz prethodnu suglasnost biskupa metropolije, imenuje tajnika Metropolijskog ureda.
Služba tajnika traje pet godina, uz mogućnost obnove mandata.
Tajnik može biti svećenik, član ustanove posvećenog života ili laik, a u svakom slučaju osoba koja je spremna na predano i stručno djelovanje radi ostvarivanja ciljeva Metropolijskog ureda.
Ostali članovi Metropolijskog ureda
Metropolit, uz prethodnu suglasnost biskupa metropolije, kao članove Metropolijskog ureda imenuje jednog predstavnika muških te jednu predstavnicu ženskih ustanova posvećenog života s istog područja.
Osim toga, imenuje stručnjake koji svojim stručnim znanjima mogu unaprijediti djelatnost Metropolijskog ureda i kvalitetu zaštite maloljetnika i ranjivih osoba. Neka se pri tome imenovanju uzmu u obzir stručnjaci laici s područja civilnog (posebno obiteljskog i kaznenog) prava, psihološke i medicinske zaštite djece i ranjivih osoba, odgojne i obrazovne djelatnosti, vjeroučitelji laici, te stručnjaci iz područja komunikacijskih i informatičkih znanosti.
Mandat članovima Metropolijskog ureda imenovanima prema smjernicama iz ovog odsjeka traje pet godina.
Djelatnost
Dužnost je metropolijskih ureda, sukladno Pravilniku HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, te provedbenim uputama biskupa metropolije:
1. Postupati sukladno Smjernicama HBK i provedbenim mjerama Povjerenstva za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba u vezi s dojavama o spolnom zlostavljanju u crkvenom okružju, ako to za sve ili pojedinačne slučajeve zatraži metropolit, odnosno mjerodavni dijecezanski biskup, ili uz suglasnost dijecezanskog biskupa mjerodavan poglavar ustanove posvećenog života ili družbe apostolskog života, odnosno oni koji zastupaju crkvene pravne osobe djelujući u njihovo ime, ili oni koji su po pravu ili po naravi stvari zastupnici ili voditelji određenoga crkvenog pokreta ili stvarnosti.
U ovoj djelatnosti Metropolijski ured mora biti tako mjesno uspostavljen i osobno ustrojen da stvarno pogoduje mogućnosti slobodne dojave od strane moguće žrtve, odnosno njezinih zakonskih skrbnika ili trećih osoba, uključujući i mogućnost poduzimanja sljedećih mjera:
a) uspostava mjesta dojave mogućeg slučaja spolnog zlostavljanja maloljetnika ili ranjive osobe izvan područja biskupijskog ordinarijata ili drugog crkvenog prostora ili okružja;
b) uspostava mogućnosti dojave o mogućem slučaju spolnog zlostavljanja maloljetnika ili ranjive osobe stvarno dostupnim telefonom, elektroničkom poštom, ili jednostavnim i dostupnim mrežnim servisom za dojave, s obvezom odgovora o zaprimanju dojave i njezinoj brižljivoj obradi u skladu sa Smjernicama HBK, te crkvenim i civilnim zakonodavstvom;
c) ustrojiti Metropolijski ured na takav način koji će omogućiti da se dojave osobno priopće stručnjaku laiku, ako to podnositelj dojave želi;
d) određivanje djelatnosti i ustroj Metropolijskog ureda, njegova sjedišta ili možebitne ispostave izvan crkvenog okružja, te razradu načina dojave mogućeg slučaja spolnog zlostavljanja maloljetnika ili ranjive osobe, pri čemu se na prikladan način mora izvijestiti javnost.
O dojavama u povodu mogućih slučajeva povreda zaštite maloljetnika i ranjivih osoba Metropolijski ured će bez odlaganja obavijestiti mjerodavnoga dijecezanskog biskupa i biskupijskog povjerenika za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, te poglavara ustanove posvećenog života ako su posrijedi njihovi članovi. Mjerodavni dijecezanski biskup ili poglavar ustanove posvećenog života osobno će, ili putem biskupijskog povjerenika, pokrenuti zakonitu suradnju s nadležnim civilnim vlastima u skladu s civilnim pravnim propisima, kanonskim zakonodavstvom i Smjernicama HBK.
2. Pratiti i dokumentirati inicijative za suzbijanje mogućih čina zlostavljanja maloljetnika i ranjivih osoba, te inicijative za obrazovanje o zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba, kao i za mjesnu provedbu mjera propisanih u Smjernicama HBK, odnosno preporuka i provedbenih smjernica Povjerenstva za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba.
3. Pratiti pojedine biskupije, vjerske zajednice, udruge ili druga crkvena tijela u sastavljanju pojedinačnih provedbenih mjera i smjernica dobre prakse u svrhu zaštite maloljetnika.
4. U suradnji s odgojiteljima pratiti i poticati provedbu odgojnih programa u sjemeništima i kućama odgoja koje je sastavilo Povjerenstvo te o tome izvještavati biskupe metropolije.
5. Poticati, promicati i usklađivati protok informacija i osposobljavanje pastoralnih djelatnika u pitanjima zaštite maloljetnika i sprječavanja zlostavljanja.
BISKUPIJSKI POVJERENIK
ZA ZAŠTITU MALOLJETNIKA I RANJIVIH OSOBA
Imenovanje
U svakoj biskupiji dijecezanski biskup imenuje biskupijskog povjerenika za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba (dalje: biskupijski povjerenik), koji može biti svećenik, član ustanove posvećenog života ili laik, a u svakom slučaju osoba koja je stručnjak u ovom području ili barem pouzdane spremnosti i predanosti glede te crkvene službe.
Biskupijskom povjereniku za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba može se imenovanjem dijecezanskog biskupa, ili barem uz njegovo prethodno znanje, pridružiti jedan ili više stručnjaka, laika ili klerika, u obavljanju njegove dužnosti, osobito ako je biskupijskom povjereniku potrebna pomoć specijaliziranih stručnjaka za obavljanje njegove službe.
Djelatnost
Dužnost je biskupijskog povjerenika:
a) usko surađivati s dijecezanskim biskupom u ispunjavanju njegovih pastoralnih odgovornosti u zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba;
b) djelovati, u zajedništvu s dijecezanskim biskupom, u svojstvu mjesnog izvršitelja Smjernica HBK, te u skladu s tim Smjernicama donesenih provedbenih mjera i smjernica Metropolijskog ureda, čiji je član po pravu;
c) predlagati inicijative, također i edukacijske naravi, za podizanje svijesti u pogledu zaštite maloljetnika i ranjivih osoba kod svećenika, članova ustanove posvećenog života, djelatnika ureda i savjetodavnih tijela crkvene vlasti na razini biskupije, kao i nositelja raznih pastoralnih biskupijskih službi i ostalih djelatnika u pastoralu, evangelizaciji, odgoju i obrazovanju na području biskupije.
Uspostava sustava primanja i obrade dojava o mogućim slučajevima povreda zaštite maloljetnika i ranjivih osoba
Biskupijski povjerenik za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba ovlašten je primati dojave o mogućim slučajevima povreda zaštite maloljetnika i ranjivih osoba, saslušati dojavitelje i žrtve, i obraditi zaprimljene dojave o tim povredama i mogućim slučajevima zlostavljanja u skladu s kanonskim zakonodavstvom i mjerodavnim Smjernicama HBK, osobito pritom pazeći na zaštitu žrtve.
O dojavama u povodu mogućih slučajeva povreda maloljetnika i ranjivih osoba, biskupijski povjerenik će bez odlaganja obavijestiti dijecezanskog biskupa. Dijecezanski biskup će osobno, ili putem biskupijskog povjerenika, pokrenuti zakonitu suradnju s nadležnim civilnim vlastima u skladu s civilnim propisima, kanonskim zakonodavstvom i Smjernicama HBK.
Na razini svake biskupije moraju se uspostaviti kanali slobodne dojave od strane moguće žrtve, odnosno njezinih zakonskih skrbnika ili trećih osoba, uključujući i moguće sljedeće mjere:
a) uspostava mjesta dojave mogućeg slučaja spolnog zlostavljanja maloljetnika ili ranjive osobe izvan područja biskupijskog ordinarijata ili drugog crkvenog prostora ili okružja;
b) uspostava mogućnosti dojave o mogućem slučaju spolnog zlostavljanja maloljetnika ili ranjive osobe telefonom, elektroničkom poštom ili jednostavnim i dostupnim mrežnim servisom za dojave, s obvezom odgovora o zaprimanju dojave i njezinoj brižljivoj obradi u skladu sa Smjernicama HBK, te kanonskim i civilnim zakonodavstvom;
c) ako je biskupijski povjerenik svećenik ili član ustanove posvećenog života, potrebno je osigurati mogućnost da osobne dojave zaprima također i stručnjak laik, ako su podnositelji dojave skloniji zbog bilo kojeg razloga obratiti se stručnjaku laiku;
d) postojanje biskupijskog povjerenika i njegova djelatnost, sjedište njegova ureda i eventualne ispostave izvan biskupijskog ordinarijata ili crkvenog okružja, te načini dojave mogućeg slučaja spolnog zlostavljanja maloljetnika ili ranjive osobe, a osobito o mogućnosti odabira dojave stručnjaku laiku, mora se na prikladan način obavijestiti javnost.
Biskup metropolit na području čije biskupije jest uspostavljen Metropolijski ured, također mora imenovati biskupijskog povjerenika, a glede stručnih suradnika i mogućnosti dojave slučajeva zlostavljanja maloljetnika ili ranjive osobe stručnjaku laiku, može se koristiti već postojeća mjesna i osobna infrastruktura Metropolijskog ureda.
Ovaj Pravilnik i smjernice usvojila je Hrvatska biskupska konferencija na svome LX. plenarnom zasjedanju, održanom u Zagrebu, 8. i 9. lipnja 2020. godine.