Priopćenje s 22. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Dvadeset i drugo plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije održano je, pod predsjedanjem mons. Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog, u prostorijama Nadbiskupskog dvora u Zagrebu, od 24. do 26. travnja 2001. g. Uz aktivne članove HBK zasjedanju su prisustvovali i mons. Giulio Einaudi, apostolski nuncij u RH; kardinal Franjo Kuharić, nadbiskup zagrebački u miru; mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski u miru; mons. Ćiril Kos, biskup đakovački i srijemski u miru; delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski, ujedno i potpredsjednik BKBiH; delegat Talijanske biskupske konferencije mons. Eugenio Ravignani, biskup tršćanski, te mons. Ivan Penzes, biskup subotički.

Zasjedanje je otvorio predsjednik HBK mons. Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, ističući misao Svetog Oca Ivana Pavla II. o Crkvi koja treba biti dom i škola zajedništva. Uz ostale goste na zasjedanju mons. Bozanić je posebno pozdravio mons. Einaudija, apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj, čestitajući mu 50. obljetnicu svećeništva i 25. obljetnicu biskupske službe.

Potom je mons. Ivan Prenđa, nadbiskup zadarski i potpredsjednik HBK, čestitao mons. Bozaniću nedavni izbor za prvog potpredsjednika Vijeća Europskih biskupskih konferencija. Naglasio je da je u osobi Predsjednika HBK prepoznata vrijednost pastira koji može pridonijeti sagledavanju položaja Crkve u Europi kao i vitalnost Crkve u Hrvatskoj koja je od objekta postala subjekt sa svojom izvornom ulogom u životu opće Crkve i europskog društva.

Uzvraćajući pozdrav, gosti su iskazali zahvalnost za poziv na zasjedanje prenoseći pozdrave svojih Biskupskih konferencija kao znak bratske povezanosti u jednoj, svetoj, katoličkoj i apostolskoj Crkvi. Svaki je od njih u kratkim crtama izvijestio o situaciji i glavnim pitanjima Crkve u svojoj domovini.

Biskupi su s ovog zasjedanja poslali zamolbu Svetom Ocu Ivanu Pavlu II. da Kongregacija za proglašenje svetaca što prije uzme u razmatranje predanu dokumentaciju o službenici Božjoj s. Mariji od Propetog Isusa Petković i sluzi Božjem Ivanu Merzu.

Biskupi su se osvrnuli na proslavu godine Velikog jubileja 2000. pod vidom pastoralnih smjernica koje su proizišle iz tog slavlja. Ponajprije su razmatrali apostolsko pismo pape Ivana Pavla II. Novo Millennio ineunte i naglaske koje Sveti Otac ističe za Crkvu trećega tisućljeća, a zatim su analizirali pastoralne zadatke koje su pojedini biskupi isticali u slavlju Velikog jubileja u svojim biskupijama. Tako se govorilo o katehizaciji u školi i u župi koja obuhvaća sve uzraste vjernika, o Euharistiji, o sakramentu pomirenja, o pastoralu obitelji, o Caritasu, o pastoralu duhovnih zvanja, o promicanju kulture života, o suradnji laika u Crkvi, o ekumenskim nastojanjima, o religioznim i molitvenim pokretima i o ulozi medija u evangelizaciji i izgradnji društva. Zaključeno je da je potrebno izraditi nacionalni pastoralni plan koji će razraditi pastoralne momente od zajedničkog interesa za cijelu Crkvu u Hrvatskoj.

Raspravljalo se i o daljnjoj doradi dokumenta o trajnom đakonatu u našoj Crkvi koji bi trebao biti dovršen do jesenskog zasjedanja HBK.

Kao što je to bilo i najavljeno, biskupi su raspravljali o aktualnoj situaciji u Crkvi u Hrvatskoj kao i o situaciji u hrvatskom društvu. S tim u vezi javnosti su uputili svoju Izjavu.

Na ovom je zasjedanju započela rasprava o dokumentu o perspektivama mira na našem području s osvrtom na minulo razdoblje rata i posljedice koje je on ostavio u hrvatskom društvu.

Prihvaćene su primjedbe na Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica koje je formulirala Pravna komisija HBK i koje će biti dostavljene Komisiji Vlade RH za odnose s vjerskim zajednicama.

Biskupi su pregledali i odobrili slijedeće liturgijske tekstove: Dodatak Rimskom Misalu, Dodatak Časoslovu, Obrednik blagoslova i Obrednik o egzorcizmima i drugim molitvama. Od Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata tražit će se odobrenje za njihovo izdavanje.

Na zasjedanju je odobreno osnivanje Hrvatskog biblijskog katoličkog djela i potvrđen izbor franjevca o. Marija Cifraka, za njegovog prvog voditelja.

Biskupi su razgovarali i o potrebi dušobrižništva u zatvorima te dali zadatak Pravnoj komisiji HBK da zajedno s mons. Culejom, predsjednikom Odbora HBK za osobe lišene slobode, poradi na nacrtu Ugovora između HBK i Ministarstva pravosuđa o tim pitanjima.

Mons. Bozanić je najavio održavanje simpozija povodom 20. obljetnice smrti kardinala Franje Šepera. Simpozij će se održati u Zagrebu 7. i 8. studenog i u Rimu 28. i 29. studenog ove godine o čemu će javnost biti podrobno izvještena.

Budući da mons. Želimiru Puljiću, biskupu dubrovačkom, u lipnju 2001. godine istječe mandat kao članu Stalnog vijeća HBK, biskupi su za novog člana izabrali mons. Marina Barišića, nadbiskupa i metropolitu splitsko-makarskog.

Osnovan je Odbor HBK za katoličke škole i visoka crkvena učilišta kojem je na čelu mons. Ivan Devčić, nadbiskup i metropolita riječki. On je ujedno izabran za predsjednika Odbora za sredstva društvene komunikacije.

Na daljnje petogodišnje razdoblje produžen je mandat i predstojniku Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve prof. dr. Stjepanu Balobanu.

Biskupi su imenovali mr. Petra Tomašića odgovornom osobom pri HBK za pitanja očuvanja okoliša.

Za člana Katoličke Crkve u Vijeću HRT-a biskupi su ponovno potvrdili gospodina Stjepana Licea.

Biskupi su imenovali franjevca konventualca o. Žarka Relotu, za zamjenika Predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda HBK kao i osmoricu viših savjetnika pri istom uredu.

Sukladno Ugovoru Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, biskupi su imenovali trojicu članova Mješovite komisije za skrb o crkvenoj kulturnoj baštini: dr. Jurja Kolarića, dr. Darka Gašparovića i dr. Ivana Ćubelića.

Odobren je i Pravilnik o crkvenim maticama i drugim uredskim knjigama.

Mons. Bogović je najavio održavanje simpozija o laikatu u okolnostima suvremenog društva koji će se održati u Osijeku 5. i 6. listopada ove godine.

Mons. Prenđa, potpredsjednik HBK, mons. Perić, potpredsjednik BKBiH i mons. Slobodan Štambuk, predsjednik Vijeća HBK za misije, podnijeli su izvješće o primopredaji Misijske centrale koja je do sada funkcionirala jedinstveno za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, a od sada će za svaku zemlju postojati posebno, kao što su od Svete Stolice imenovani i novi Nacionalni direktori Papinskih misijskih djela posebno za Hrvatsku posebno za Bosnu i Hercegovinu.

Biskupi su raspravljali o funkcioniranju Hrvatskog katoličkog radija i zaključili da su potrebne određene strukturalne promjene radi poboljšanja i efikasnosti radija.

Raspravljalo se i o situaciji crkvene glazbe kod nas s osvrtom na formaciju kadrova na Institutu za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Biskupi su zadužili mons. Antuna Škvorčevića, požeškog biskupa i predsjednika Biskupske komisije HBK za liturgiju da o toj problematici razgovara s Predstojnikom Instituta u vidu pronalaženja najboljih rješenja.

U utorak, 24. travnja 2001. godine u 19.00 sati, bila je svečana sveta misa u zagrebačkoj prvostolnici povodom 50. obljetnice misništva i 25. obljetnice biskupske službe mons. Giulia Einudija, apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj. Nakon toga mons. Einaudi sve je prisutne biskupe pozvao na večeru u Apostolsku nuncijaturu.

Tajništvo HBK

print

Povezane objave

Priopćenje s 11. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK

Priopćenje s 41. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK

Priopće s izvanrednog zasjedanja HBK-a

Tiskovni ured HBK