NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Priopćenej s 31. plenarnog zasjedanja HBK
Zasjedanje je održano u Splitu od 10. do 13. listopada 2005. Primjećuju se određena nastojanja da se Crkvu i njezinu javnu prisutnost što više marginalizira i prikaže u negativnom kontekstu. Sa zasjedanja biskupi su objavili posebnu Izjavu u povodu početka otvaranja pristupnih pregovora za ulazak RH u punopravno članstvo EU.

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije predsjedao je XXXI. plenarnom zasjedanju HBK koje je održano u Splitu u prostorijama Nadbiskupskoga ordinarijata, Poljana kneza Trpimira 7, od 10. do 13. listopada 2005. godine. Na zasjedanju su sudjelovali svi članovi HBK osim mons. Antuna Škvorčevića, biskupa požeškoga, koji je delegat HBK na Sinodi biskupa koja se održava u Rimu i mons. Slavomira Miklovša, vladike križevačkoga, spriječenog zdravstvenim razlozima. Članovima HBK pridružio se mons. Francisco Xavier Lozano, apostolski nuncij u RH. Na dijelu zasjedanja bio je nazočan i umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup mons. Ante Jurić.

Zasjedanju su prisustvovali i potpredsjednik BK Bosne i Hercegovine mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski, kao delegat BKBiH te potpredsjednik međunarodne BK "Sv. Ćirila i Metoda" mons. Janos Penzes, biskup subotički.

Domaćin zasjedanja, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski mons. Marin Barišić, s osobitom je radošću pozdravio sve prisutne biskupe ističući da se plenum održava u drevnom, Dujmovom i Marulovom gradu, 17-stoljetnom Splitu. Prisjetio se pohoda svetoga oca Ivana Pavla II. prije sedam godina i njegovih riječi ohrabrenja za Crkvu u Hrvatskoj kao i mladu hrvatsku demokraciju upućujući je prema europskim perspektivama. Apostolskoga nuncija mons. Lozana zamolio je da sadašnjem svetom ocu Benediktu XVI. prenese pozdrave mjesne Crkve čiji je on pastir.

Kardinal Bozanić je zahvalio domaćinu na pozivu i pozdravnim riječima te po njemu pozdravio čitavu nadbiskupijsku zajednicu. Zazvao je zatim silu i snagu Presvetoga Trojstva na zajedničko bratsko promišljanje i odgovoran rad plenuma na dobrobit Crkve i naroda. Izražavajući odanost papi Benediktu XVI. rado se prisjetio susreta članova HBK s kardinalom Josephom Ratzingerom, tada prefektom Kongregacije za nauk vjere, 6. studenoga 2001. godine u Zagrebu. Istaknuo je da se okupljeni biskupi u Duhu pridružuju Biskupskoj sinodi koja se na temu : "Euharistija – izvor i vrhunac života i poslanja Crkve" ovaj mjesec održava u Rimu. S posebnom pažnjom pozdravio je apostolskoga nuncija u RH mons. Lozana te goste zasjedanja mons. Perića i mons. Penzesa.

Kardinal Bozanić je zatim najavio neke važnije točke opsežnoga dnevnoga reda. Izrazio je radost nedavnim otvaranjem pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Istaknuo je da taj čin, u odnosu na položaj Hrvatske naspram Europske unije te susjednih zemalja, po svome značenju ide uz bok međunarodnom priznanju Hrvatske, no jednako tako cijelo društvo kao i Crkvu stavlja pred nove zadaće i izazove. Zaželio je da dani zasjedanja proteknu u pravoj kolegijalnoj ljubavi, kako je to biskupima na Sinodi naglasio papa Benedikt XVI. koji u tom kontekstu ističe pet imperativa: radost, bratsko ispravljanje, poniznost, slušanje Riječi i mir. Kardinal Bozanić je rad plenuma preporučio u molitve svih vjernika, osobito kontemplativnih redovničkih zajednica i novonastalih laičkih molitvenih zajednica. Na kraju je zahvalio ljudima iz medija koji prate plenum te najavio tiskovnu konferenciju za četvrtak, 13. listopada u 11.00 sati.

Sve prisutne pozdravio je i mons. Lozano, apostolski nuncij u RH, ističući, između ostaloga, kako program ovoga zasjedanja pokazuje s koliko spremnosti biskupi HBK, pastiri Božjega naroda, nastoje odgovoriti potrebama i izazovima novoga vremena i to u svjetlu evanđelja Isusa Krista, jer on, žrtvovani Jaganjac u misteriju Euharistije jest središte života, težnji i nadanja Crkve.

Biskupi su se osvrnuli na neka aktualna pitanja odnosa Crkve i hrvatskoga društva te konstatirali da se primjećuju određena nastojanja da se Crkvu i njezinu javnu prisutnost što više marginalizira i prikaže u negativnom kontekstu. Usprkos svemu tome Crkva će i dalje biti oslonac i putokaz vjernicima i ljudima dobre volje koji u njoj i u njezinom karitativnom radu prepoznaju i nalaze iskrenu i istinsku brigu za svakoga čovjeka utemeljenu na vjernosti Kristu Gospodinu.

Sa zasjedanja biskupi su objavili posebnu Izjavu u povodu početka otvaranja pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Središnja točka vrlo opsežnoga dnevnoga reda bila je pitanje odgoja i obrazovanja u malim sjemeništima. Predstavljen je prvi nacrt dokumenta kojim će se regulirati to važno područje rada i djelovanja Crkve. Govorilo se o naravi i svrsi malih sjemeništa, o njihovu ustroju, odgojiteljima, eklezijalnom značenju, duhovnoj i intelektualnoj formaciji, o raznim oblicima povezanosti malih sjemeništa i srednjih škola, aktualnom stanju u društvu i okolnostima u kojima sjemeništa djeluju te perspektivama i poteškoćama s kojima se mala sjemeništa susreću.

Odobreni su biblijski tekstovi za novo izdanje Nedjeljnoga i blagdanskoga lekcionara ABC kao i neki izmijenjeni liturgijski poklici prilikom naviještanja Božje riječi.

Biskupi su se osvrnuli na rad Hrvatskoga Caritasa koji pomno prati život Crkve kao i česte tragične događaje po svijetu, nastojeći svojim brzim djelovanjem, uz pomoć dobrote i ljubavi znanih i neznanih darivatelja, ublažiti nevolje i stradanja ljudi. Donesene su i neke odredbe za bolje i efikasnije funkcioniranje Hrvatskoga Caritasa te istaknuta njegova važna uloga u predstavljanju Crkve u hrvatskom društvu ali i izvan granica domovine.

Bilo je riječi i o ekološkim pitanjima, tj. brizi za stvoreno. Biskupi su izrazili veliku zabrinutost zbog još uvijek neriješenog pitanja oko prijevoza nafte koji prijeti uništenjem Jadranskoga mora što bi za Hrvatsku značilo nenadoknadiv gubitak. Također se raspravljalo o drugom velikom bogatstvu naše domovine a to je voda. Biskupi smatraju da o tome treba ozbiljno povesti računa na svim razinama u društvu kako bismo u budućnosti mogli sami raspolagati tim Božjim darom na dobrobit svih hrvatskih građana.

Biskupi su se ponovno osvrnuli na važnost i ulogu nedjelje u našem društvu i kulturi. Stoga žele da se nedjeljni odmor regulira i osigura prikladnim zakonskim odredbama.

Biskupi su informirani i načelno su poduprli dva prijedloga za pokretanje postupka za proglašenje blaženima: utemeljiteljice svjetovnoga instituta "Suradnice Krista Kralja" Marice Stanković iz Zagreba i kapucina fra Ante Josipa Tomičića iz Rijeke.

Podneseno je izvješće Biskupske komisije HBK za odnose s državom na temelju kojega je zaključeno da treba intenzivnije nastojati oko provedbe Ugovora i reguliranja nekih zakonskih odredbi koje Crkvi stvaraju određene poteškoće u njezinu životu i djelovanju.

Biskupi su upoznati s aktualnim stanjem oko gradnje crkve Hrvatskih mučenika na Udbini koja je bila usporena zbog arheoloških iskapanja te potiču vjernike i sve one koji su u mogućnosti, poduprti svojim prilozima gradnju toga značajnoga objekta – simbola mučeničke hrvatske prošlosti i vjerničkoga hrabroga svjedočenja na ovim našim prostorima.

Predsjednici pojedinih tijela HBK podnijeli su izvješća o radu tijela kojima su na čelu kao i planove za predstojeću godinu koji su korigirani i odobreni.

Na zasjedanju su se dogodile određene personalne promjene: za novoga potpredsjednika HBK izabran je mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski, a za nove članove Stalnoga vijeća izabrani su mons. Ivan Devčić, nadbiskup i metropolit riječki i mons. Marin Srakić, biskup đakovački i srijemski. Produžen je mandat članovima Biskupske komisije HBK za liturgiju i Biskupskoj komisiji HBK za dijalog sa Srpskom pravoslavnom Crkvom. U novi sastav Biskupske komisije HBK za Hrvatski Caritas je, uz dosadašnjeg predsjednika mons. Josipa Mrzljaka i mons. Đuru Gašparovića kao člana, imenovan i novi član - mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij. Dosadašnja Biskupska komisija HBK za laike postala je Vijeće HBK za laike kojemu je na čelu mons. Valentin Pozaić. Mons. Mile Bogović izabran je za predsjednika Vijeća HBK za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života. Mandat je produžen Pravnoj komisiji HBK kao i Mješovitoj komisiji HBK-HKVRP-HUVRP s time da je umjesto mons. Marka Culeja član postao mons. Bogović. Predsjedniku Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog produžen je mandat kao i predsjedniku Odbora HBK za osobe lišene slobode. Odbor HBK za mlade postao je samostalno tijelo s mons. Antom Ivasom na čelu.

Biskupi su dali potporu osnivanju nove crkvene pokrajine sa sjedištem u Đakovu dok je pitanje crkvene pokrajine sa sjedištem u Zadru ostalo za sada otvoreno s naznakom da se i dalje nastoji naći rješenje za neredovito stanje Zadarske nadbiskupije.

Prezentirano je idejno rješenje za zgradu HBK koja bi se trebala graditi u Zagrebu na Ksaveru te je izviješteno o tijeku pripremnih radova koji prethode zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole.

Biskupi su raspravljali i o nekim personalnim pitanjima na Hrvatskom katoličkom radiju te delegirali Upravni odbor HKR-a da, nakon dodatnih konzultacija, predloži rješenje Stalnome vijeću HBK na usvajanje.

Izabrani su delegati koji će HBK predstavljati na zasjedanjima susjednih i drugih europskih biskupskih konferencija s kojima HBK redovito izmjenjuje delegate: Bosna i Hercegovina, Slovenija, Češka, Slovačka, Poljska, Italija i Francuska.

Predloženi su kandidati za Nacionalnoga direktora Papinskih misijskih djela kojega imenuje središnjica u Rimu.

Biskupi su raspravljali i o provedbenom ugovoru o katoličkim školama između Vlade RH i HBK kako bi se to važno područje djelovanja Crkve uredilo na što bolji i efikasniji način.

Biskupska komisija HBK za pomoć ratom stradalom stanovništvu podnijela je izviješće o stanju na terenu uz napomenu da se čini sve kako bi se onima koji još uvijek nisu do kraja riješili svoje životne i egzistencijalne probleme što djelotvornije pomoglo, uz suradnju državnih i crkvenih tijela i organizacija.

Biskupi su s velikom zabrinutošću primili izviješće mons. Perića o stanju Katoličke Crkve i položaju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini ističući svoju blizinu i bratsku potporu nastojanjima da se prevladaju mnogobrojne poteškoće i otvore nove perspektive i nade za sve ljude koji tamo žive. Od mons. Penzesa saznali su također kakav je položaj Katoličke Crkve i pripadnika hrvatske zajednice na području njegove biskupije i šire u Vojvodini, Srbiji i Crnoj Gori.

Određeni su termini plenarnih zasjedanja HBK za iduću godinu. Proljetni plenum održat će se u Zagrebu od 25. do 28. travnja  2006. godine, a jesenski u Đakovu od 16. do 19. listopada 2006. godine. Izvanredno plenarno zasjedanje HBK bit će 23. siječnja 2006. godine.

Redoviti godišnji susret članova HBK s članovima Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održat će se u Sarajevu 29. ožujka 2006. godine.

Termin susreta biskupa HBK s članovima Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara predviđen je za 1. lipnja 2006. godine.

Prvi dan zasjedanja, u ponedjeljak 10. listopada u 18.00 sati, slavljena je svečana koncelebrirana sveta misa u katedrali svetoga Dujma koju je predvodio kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački te predsjednik HBK a propovijedao je mons. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski. Nakon toga za sve biskupe i pratnju splitski gradonačelnik i župan splitsko-dalmatinski priredili su prijem i večeru u Vili Dalmacija. U srijedu, 12. listopada, domaćin zasjedanja, mons. Barišić organizirao je posjet tvrđavi Klis, razgledanje stare Salone te pjevanu Večernju s pukom Božjim pored crkve Gospe od Otoka.

Zasjedanje je završilo u četvrtak 13. listopada zajedničkom večerom u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu.           

Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije

 

 

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured